Poslovne vesti - Hrvatska

Zračna luka Zagreb bilježi prvi pad prometa u zadnjih pet godina

Ta je brojka u skladu s očekivanim padom ukupnog kapaciteta planiranih sjedala koji je nedavno objavljen, dok su razine kapaciteta u svibnju trenutačno za 0,4 posto veće u odnosu na razinu iz 2025.

Smanjenje kapaciteta

No, s obzirom na aktualnu geopolitičku situaciju, promjene se događaju gotovo na dnevnoj razini, točnije brojni se letovi i dalje otkazuju.

Nekoliko prijevoznika smanjilo je kapacitete u travnju u usporedbi s prošlom godinom, uključujući Ryanair, koji je imao četrnaest letova manje, kao i Qatar Airways (privremeno obustavljen), Flydubai, Eurowings, Austrian Airlines, KLM (unatoč većem broju letova), Air Serbia, LOT Polish Airlines i Turkish Airlines. Tijekom razdoblja od siječnja do travnja, Zračna luka Zagreb primila je 1,332.694 putnika, što predstavlja povećanje od 4,4 posto ili dodatnih 56.053 putnika, piše Ex-Yu Aviation News.

Analitičari upozoravaju da bi i u ostatku godine promet mogao biti usporen, dijelom i zbog najavljenog poskupljenja aerodromskih usluga. Naime, Zračna luka Franjo Tuđman u Zagrebu objavila je novi cjenik reguliranih naknada te ažurirani model poticaja za rast prometa, koji stupaju na snagu 1. lipnja 2026. godine. Ono što je posebno važno za prijevoznike jest činjenica da novi cjenik donosi opće povećanje cijena usluga za sve korisnike, odnosno aviokompanije. Time se nastavlja višegodišnji trend rasta aerodromskih naknada u Zagrebu što, dakako, ne veseli prijevoznike.

Podsjetimo, već ranije su povećane putničke naknade – primjerice za međunarodne putnike sa 17,50 eura na gotovo 20 eura. Novi cjenik za 2026. ide u istom smjeru – povećanje troškova može se povezati s rastom operativnih izdataka i inflacijom. Sustav naplate i dalje se temelji na standardnim parametrima industrije, poput maksimalne uzletne mase (MTOW) i broja putnika.

Stari terminal

Prema slovu koncesijskog ugovora, Zračna luka Zagreb mora investirati u povećanje terminala kada dostigne razinu od pet milijuna putnika. Kako sada stvari stoje, to se niti ove godine neće dogoditi, pa su tu investiciju prolongirali.

Ovakav stagnacijski trend mogao bi biti i blagi pritisak na vladu da dozvoli otvaranje starog terminala u Zagrebu. Otvaranjem starog terminala povećali bi kapacitete za tri milijuna putnika, a bez značajnih investicija. Vlada za sada nije pozitivno odgovorila na ovaj zahtjev.